Pazin, Turistički vodič za odmor i ljetovanje – Pazin, Istra

Pazin – Ne propustite

Pazin je grad u središnjoj Istri, smješten nad krškim ponorom Pazinske jame, u koji ponire rijeka Pazinčica. Središte je gospodarskoga, kulturnog , obrazovnog i sportskog života središnje Istre, te ujedno i sjedište Istarske županije (skupštine, stručnih službi i nekih upravnih odjela).

Pazinski kaštel
Pazinski kaštel slovi za najveću i najbolje sačuvanu utvrdu u Istri. Prvi se put spominje u pisanim dokumentima 983. godine u darovnici cara Otona II. kojom kaštel poklanja porečkom biskupu. Kaštel je 996. dobio akvilejski patrijarh koji ga je nedugo zatim, 1060. godine, ponovno vratio porečkom biskupu koji ga je 1175. predao vlasniku Črnoga grada, Menhardu.Budući se njegova kći nedugo zatim udala za pripadnika loze Goričkih, oni su kaštel držali do 1374. godine kada su ga preuzeli Habsburgovci te iza moćnih zidina upravljali cijelim područjem središnje Istre, Pazinskom grofovijom. Snagu i moć potvrdio je u ratu 1510. godine kada ga jaka venecijanska vojska nije uspjela osvojiti. Godine 1533. kupio ga je Alessio Mosconi, a u 17. stoljeću markiz Montecuccoli iz Modene u čijem je posjedu feud bio do ukidanja feudalnih odnosa, tj. do polovice 19. stoljeća, dok utvrdu obitelj Montecuccoli zadržava do 1945. godine. Građevina je tijekom godina mijenjala vanjski izgled. Polukružna kula dodana je kaštelu nakon 1463. godine kada je prvi put u Pazinu zabilježena upotreba vatrenog oružja. S vremenom je izrastao u moćnu utvrdu koju su gradili i dorađivali različiti vlasnici tijekom cijelog srednjeg i novog vijeka. Podno njegovih zidina nalazi se grotlo Pazinske jame.

Župna crkva sv. Nikole
Crkva sv. Nikole podignuta je 1266. godine o čemu svjedoči latinski natpis na glavnom pročelju. U prošlosti je imala status prepoziture što je značilo da je bila nadređena župama porečke biskupije na području habsburške Istre. Prvi prepozit imenovan je u prosincu 1285. godine.Posebnu zanimljivost predstavlja mrežasti gotički svod prezbiterija s ciklusom fresaka naslikanim oko 1460. godine. Te freske spadaju u sam vrh kasnogotičkih likovnih ostvarenja u Istri. Isti način gradnje svoda koristio se kasnije pri gradnji još nekih istarskih crkava, pa i one u pazinskom Franjevačkom samostanu. Velike crkvene orgulje djelo su Gaetana Callida, a potiču iz 1780. godine. Uz crkvu je 1705. godine podignut 45m visok zvonik.

Franjevački samostan
Franjevački samostan je utemeljen bulom pape Siksta IV “Inter caetera” 1481. godine, na zamolbu porečkog biskupa i rimsko-njemačkog cara. Najteže godine samostan je doživio za francuske vojne uprave, kad je dobio funkciju vojarne i vojnog skladišta, a u njemu je smio ostati samo jedan redovnik. U to vrijeme nestalo je mnogo knjiga iz knjižnice.Nije sačuvan točan podatak kada je knjižnica osnovana, ali je poznato da je samostan, čija je gradnja dovršena 1484., pored bolnice, ljekarne i kirurga imao i knjižnicu, u kojoj se oržavala nastava na njemačkom jeziku od 1836 do 1873. godine.

Državni arhiv u Pazinu
Kao kruna dugogodišnje borbe za pravo školovanja na materinjem jeziku, u Pazinu je 1899. godine otvorena Carsko-kraljevska velika državna gimnazija, prva srednjoškolska ustanova istarskih Hrvata. Taj događaj bio je krupan i značajan uspjeh u borbi za očuvanje nacionalnog identiteta hrvatskog življa u Istri. Djelovala je do 1919. a nakon II svj. rata njenu tradiciju nastavlja Gimnazija i strukovna škola Jurja Dobrile. Danas u zgradi Stare pazinske gimnazije djeluje Državni arhiv Pazin, koji je po arhivskoj građi jedan od najbogatijih arhiva u Hrvatskoj, a po notarskim zapisima prednjači i pred nekim velikim svjetskim arhivima.

Biskupsko sjemenište
Jedna od najupečatljivijih građevina u gradu je zgrada nekadašnjeg Biskupskog sjemeništa u ulici Jurja Dobrile. Zgradu je gradilo Đačko pripomoćno društvo za Istru još prije prvog svjetskog rata, s namjerom da u njoj bude đački dom. Od 1936. tu je smješten zavod Fabio Filzi, a u drugom svjetskom ratu koristile su je vojske svih zaraćenih strana. Od prosinca 1945. u zgradi djeluje Biskupsko sjemenište, a od 1993. Pazinski kolegij – klasična gimnazija – srednja škola sa cjelodnevnim boravkom – jedna od prvih privatnih srednjih škola u Hrvatskoj.

Spomen dom
Spomen dom je podignut u znak sjećanja na rujan 1943. kada je u Pazinu odlučeno da se Istra pripoji matici zemlji. To je polivalentno zdanje danas stjecište kulturnog i društvenog života grada, sa gradskom knjižnicom i čitaonicom, izložbenim prostorima, koncertnim i kino dvoranama, te ostalim pratećim sadržajima, kojim upravlja Pučko otvoreno učilište.
Pazinski potok – Pazinčica
Pazinski potok ili Pazinčica nastaje iz tri manja potoka: Lipe, Rakova potoka i Borutskog potoka, te sa sjeverne strane ulazi u Pazinsku kotlinu. Tu nailazi na kraški teren, pa u svom toku do Pazina formira brojne veće ili manje kaskade, prave male slapove i jezerca, od kojih su neka ljeti pogodna i za kupanje. Najzanimljiviji su Pazinski krov i Zarečki krov. Dolina Pazinskog potoka, zajedno s Pazinskom jamom u kojoj potok ponire atraktivno je prirodno područje koje privlači brojne ljubitelje prirode – bicikliste, penjače, šetače i ribolovce. U prošlosti je snaga vode korištena za pokretanje brojnih mlinova, čiji su ostaci i danas vidljivi duž potoka. Pazinska jama Podno zidina kaštela, u grotlu Pazinske jame, rijeka Pazinčica završava svoj nadzemni tok, nastavljajući podzemljem prema jugu. Stotinjak metara ispod nivoa grada ponornica tvori dva podzemna jezera, međusobno povezana sifonom. U razdobljima obilnijih kiša otvor ponora ne može progutati svu pridošlu vodu, pa se u kanjonu stvori pravo jezero, dugo i do 2 km. Najveća poplava koja se pamti bila je ona 1896. kad je voda došla do 30 m ispod zidina Kaštela.

Jules Verne
Pionir znanstvene fantastike Jules Verne je u Pazin smjestio veliki dio radnje svog romana Mathias Sandorf iz 1885. Nakon uvodnog dijela radnje koji se odvija u Trstu, grof – buntovnik Mathias Sandorf i njegova dva prijatelja bivaju uhićeni i zatvoreni u Pazinski kaštel. Uspijeva im pobjeći kroz prozor i niz gromobran u Pazinsku jamu, nakon čega ih bujica odnosi u podzemlje. Nakon nekog vremena dvojica su buntovnika ugledali svjetlo dana u Limskom zaljevu na zapadnoj obali Istre.Radnja nas dalje vodi po čitavom Jadranu (Rovinj, Dubrovnik) i dalje po Sredozemlju (Sicilija, Malta, Gibraltar).Više detalja o samom romanu i okolnostima njegova nastanka saznat ćete na stranicama o romanu Mathias Sandorf

Vladimir Nazor
I poznati hrvatski književnik Vladimir Nazor, koji je početkom 20 stoljeća živio i radio u Pazinu nalazi tu inspiraciju za svoj roman Krvavi dani, a zanimljiva je i njegova legenda o nastanku Pazinske jame.

Slike na prodaju

Želite li kupiti neku od ponuđenih slika, pošaljite upit putem e-maila info@istriasun.com